JULIO RADILOVIĆ - JULES  rođen je 25. rujna 1928. u Mariboru. Školu primijenjene umjetnosti završio je u Zagrebu, gdje stalno živi i radi. Počeo je s po­slovima oblikovanja ekonomske propagande, da bi 1952. godine u  ‘’Horizontovu zabavniku’’ krenuli nje­govi prvi stripovi. Od 1956. godine, kad je u ‘’Plavom vjesniku’’ počeo crtati povijesni strip-serijal •Kroz minula stoljeća- po scenarijima Zvonimira Furtinge­ra, s kojim će suradivati sve do danas. Radilović se potpuno posvećuje crtanju stripa. Iste godine crta groteskne stripove za njemačkog izdavača Rolfa Kauku s likovima koje su kreirali drugi. Narednih godina Radilović je zaredao sa strip-secijalima. Crta strip ‘’Kapetan Leši’’, za koji je scenarij pisao Nenad Brixy po filmovima Žike Mitrovića. Zatim ponovo radi sa Zvonimirom Furtingerom. Ovaj put crta tri­logiju -Afričke pustolovinea, te s istim scenaristom kreira serijal ‘’Herlock Sholmes’’, strip-parodiju zna­menitog Doyleova lika iz kriminalističke literature. Do 1970. Radilović je nacrtao još nekoliko vrlo uspje­lih stripova, medu kojima se ističu ‘’Istraživač Tibor Sekelj priča’’ po scenariju Norberta Neugebauera, zatim ‘’Diverzanti ‘’po istoimenom filmu Hajrudina Krvavca, strip za koji je scenarist bio Marcel Čukli, te ponovo s Furtingerom vestern-strip ‘’Jaimie McPheeters putuje na istok’’.

Pilot-epizodu Partizani objavio je 1975. godine u ‘’YU-stripu’’, da bi ona uskoro prerasla u serijal koji objavljuje nizozemski izdavač ‘’Oberon’’ u strip-reviji EPPO. Scenarist za većinu epizoda ‘’Partizana’’ je dramski pisac i publicist Đorde Lebović, a po jedan scenarij napisali su Marcel Ćukli i Ervin Rustema­gić. Za ‘’Naš strip’’ Jules 1984. započinje s Furtinge­rom avanturistički serijal ‘’Alexis Montserrat’’, a us­poredo radi još neobjavljeni groteskni strip ‘’True­blood’’  po scenariju britanskog autora Lesa Lilleyja. Na. prvom Salonu jugoslavenskog stripa 1984. godine u Vinkovcima Radilović dobiva najveće priznanje - Grand Prix - za svoje ukupno stvaralaštvo. Profesionalno se bavio stripom od 1955 godine do umirovljenja 1989godine. Nacrtao je više od sto tisuća crteža.

Julesov rad dostojno prezentira našu devetu umjetnost na svjetskoj kulturnoj sceni, a o njemu su objavljeni pri­lozi i u svjetskim enciklopedijama stripa. Radilović je svoje stripove dosad objavljivao u petnaestak ze­malja svijeta.

Razgovor s Julesom Radilovićem

Gospodine Radiloviću, kako se zvao vaš prvi objavljeni strip? 

Riječ je o stripu Neznanac, koji je 1952. godine objavljen u Horizontovu zabavniku, koji sam nastavio crtati nakon Andrije Maurovića i Waltera Neugebauera. Kad sam u Horizontovu zabavniku pokazao svoje crteže, oni su me odmah bacili u vatru. Rekli su mi: Za tjedan dana nacrtaj strip po ovoj priči! Uzeo sam scenarij Nikše Fulgozija i u dogovorenom roku donio strip s kojim su bili zadovoljni.
Poslije Neznanca počinjete raditi za njemačkog izdavača?
Sa scenaristom Zvonimirom Furtingerom za minhenskog izdavača Rolfa Kauku nacrtao sam stripove Damon i Fintijas, Lupo, Crni bombarder i još nekoliko karikaturalnih stripova na zadane likove. U tom razdoblju ipak bih izdvojio edukativne stripove Otkrića i izumi. Bila je to serija karikaturalnih epizoda iz povijesti čovječanstva: Otkriće vatre, Gradnja piramida, Rimski jurišni most, Otkriće Amerike...

Što je za vas značio rad s našim najpoznatijim scenaristom stripa Zvonimirom Furtingerom? 

S Furtingerom sam u malim prekidima radio stripove trideset godina. On je ostavio neizbrisiv trag u mojim najboljim radovima. Bez njega ne bi bilo ni Afričkih pustolovina, ni Herlocka Sholmesa, a vjerojatno ni Partizana. Možda vam nije poznato da sam ja, a ne Žarko Beker, trebao po Furtingerovu scenariju crtati poznatog Zavišu. U tome me je, na moju žalost, spriječila bolest. Radio sam i s Norbertom Neugebauerom i mnogim drugim scenaristima, ali mi je sa Zvonimirom bilo najdraže raditi.

U Plavom vjesniku radili ste stripove iz hrvatske povijesti? 

Nisam samo u njemu. Stripove po poznatim djelima hrvatskoga književnika Augusta Šenoe Zlatarovo zlato i Seljačku bunu počeo sam raditi nakon svoga prvog stripa Neznanac. Tek mi je tri godine poslije u Plavom vjesniku počeo izlaziti strip-serijal Kroz minula stoljeća. Epizode Rimljani, Franci i Tatari, objavljene u Plavom vjesniku, epske su pripovijesti od dolasku Hrvata na Jadran do provale Tatara u naše krajeve. Nacrtao sam i strip-table Iz drevnih dana hrvatske povijesti kao dopunu nastavnom programu u Modroj lasti. Sudjelovao sam i s deset velikih povijesnih ilustracija u opremanju knjige Hrvati slike iz ratničke prošlosti, objavljene 1993. i popraćene izložbom radova i promocijom u Muzeju Mimara.

Imam dojam da su vaši stripovi s tematikom iz Drugoga svjetskog rata bacili u sjenu vaše ostale radove?

To nije točno! Sve ovisi o razdoblju u kojem stripovi nastaju. Svako razdoblje nosi svoj trend i političku klimu koja utječe na objavljivanje stripova. Moji stripovi s tematikom iz Drugoga svjetskog rata najobičnije su akcijske priče u stilu Topovi s Navarona i Dvanaest žigosanih. Premda su neki urednici nametali teme iz Narodnooslobodilačke borbe, one su, za razliku od drugih umjetnosti, u devetoj umjetnosti imale liberalniju crtu. Zasigurno moj najpopularniji serijal Partizani ne bi objavio nizozemski izdavač Oberon iz Haarlema i njihov tjednik "EPPO" da su u njemu bile neke ideološke primjese. Nizozemci su mi objavili dvanaest epizoda Partizana, koje smo mi poslije otkupili, prevodili ih i objavljivali u našoj zemlji. Bez obzira na taj uspjeh, ne mogu se složiti da su u sjeni Partizana moji drugi stripovi. 

Odnosi li se to na vaše strip-serijale Afričke pustolovine i Herlock Sholmes? 

Svakako. Strip-trilogija Afričke pustolovine govori o doživljajima zagrebačke studentice na Crnom kontinentu. Epizode Afričkih pustolovina otkrivaju egzotičnost udaljenih krajeva koje u čitatelja pobuđuju želju za pustolovinom, za nepoznatim, za bijegom od stvarnosti. Za razliku od afričkog ciklusa, serijal Herlock Sholmes, kralj maske parodija je na čuvenog junaka kriminalističkih romana Conana Doylea. Pretposljednju epizodu Herlocka Sholmesa mi je, nakon prestanka izlaženja popularnog "Plavca", objavio sarajevski "Strip art", a posljednju Amerikanci.

Koliko mi je poznato,crtali ste i stripove s vjerskom tematikom? Za "Glasnik Sv. Antuna Padovanskog" nacrtao sam dva stripa s vjerskom tematikom, Zakletva huronskog poglavice i Divlji dječak. Ti stripovi objavljeni su i u vjerskom glasilu iz Padove. U povodu osme godišnjice međugorskog ukazanja objavio sam u vlastitom izdanju luksuzni strip-album u boji Gospa i djeca, tiskan osim na hrvatskom još i na pet svjetskih jezika.

Hoćete li spomenuti još neke radove koji zaslužuju pozornost? 

U "Vjesnikovoj" enciklopedijskoj reviji za mlade "Sve oko nas" napravio sam životopise u stripu naših umjetnika i znanstvenika. U sklopu velike izložbe Stari zagrebački obrti za Povijesni muzej Hrvatske nacrtao sam strip Martin iz Zagreba, Martin u Zagreb o naukovanju "šusterskoga šegrta" Martina Škornjaka tridesetih godina prošlog stoljeća. Za popularnoznanstvenu monografiju Zagreb prije početaka izradio sam ilustracije temeljene na paleontološkim i arheološkim nalazima u Zagrebu i njegovoj okolici. Trenutačno radim seriju anegdota u stripu o glasovitim osobama kojih identitet treba otkriti rješavanjem pripadajuće križaljke.

Je li vam se u vezi sa stripom dogodilo nešto neobično?

Kad sam završio skiciranje vodiča iz Afričke pustolovine, žena i ja smo nakon šetnje otišli na večeru u gostionicu Vinodol. Odjednom sam za jednim stolom vidio čovjeka koji je podsjećao na netom završenoga vodiča iz Afričke pustolovine. Mislio sam da mi se to pričinilo pod utjecajem višesatnoga crtanja, no mnoge su se osobe, premda ih nisam poznavao, prepoznale i u strip-serijalu Kapetan Leši.

Jeste li se bavili još nečim osim crtanja? 

Svirao sam harmoniku.

Bibliograflia

Stripovi:

»NEZNANAC«, 1952 - scenarij N. Fulgoži / Horizontov zabavnik
»FIX I FOX, LUPO«, 1955 - scena­rij Z. Furtinger / Fix i Fox, njem. iz­davač Rolf Kauka
»IZUMI I OTKRIĆA«, 1956 - sce­narij Z. Furtinger / Kunterbunt, Rolf Kauka
»KROZ MINULA STOLjEĆA«, 1956 - scenarij Z. Furtinger /  Plavi vje­snik
»IZVIĐAĆKE PUSTOLOVINE«, 1956 - scenarij Z. Furtinger / Plavi vjesnik
»NANA SAHIB«, 1957 - scenarij Z. Furtinger! Plavi vjesnik
»OFIR, ČAROBNI GRAD«, 1957 - scenarij Z. Furtinger / Plavi vjesnik
»IZ DREVNIH DANA., 1958 - sce­narij I. Goričan / Modra lasta
»SJENA, II DIO«, 1960 - scenarij Z. Furtinger / Plavi vjesnik
»GOSPODAR ELEKTRIČNIH SIILA«, 1960 - scenarij Z. Furtinger / ­Plavi vjesnik
»ČOVJEK KOJI JE VOLIO ZVIJEZ­DE«, 1960 - scenarij Z. Furtinger / ­Plavi vjesnik
»KURIR S PSUNJA«, 1960 - scena­rij N. Neugebauer / Mali zadrugar
»BAĆA IZVIĐAĆ«, 1960 - scenarij N. Neugebauer i Jules / Plavi vje­snik
»KAPETAN LEŠI«, 1960 - scenarij N. Brixy / Plavi wjesnik
»AFRIČKE PUSTOLOVINE«, 1962 - scenarij Z. Furtinger / Plavi vje­snik
»DIN KOL«, 1964 - scenarij Z. Fur­tinger / Plavi vjesnik
»ISTRAŽIVAČ TIBOR SEKELJ PRIČA«, 1965 - scenarij N. Neuge­bauer / Plavi vjesnik
»HERLOCK SHOLMES, KRALJ MASKE«, 1966 - scenarij Z. Fur­tinger / Plavi vjesnik
»JAIMIE McPHEETERS PUTUJE NA ISTOK«, 1969 - scenarij Z. Furtinger / Studio
»DIVERZANTI«, 1970 - scenarij M. Ćukli / Plavi vjesnik
»HERLOCK SHOLMES, KRALI MASKE«, 1972 - scenarij Z. Fur­tinger / Strip art
»VIK«, 1973 - scenarij Z. Ignjato­vić / Male novine
»PARTIZANI«, 1975 - scenarij Đ. Lebović, M. Čukli, E. Rustemagić / ­nizozemski izdavač Oberon, list Eppo
»ALEXIS MONTSERRAT«, 1984 - scenarij Z. Furtinger / Naš strip Serijal »PARTIZANI« objavljivan je u Nizozemskoj, Indoneziji, Danskoj, Norveškoj i Francuskoj.